Povijest kluba

Povijest našeg kluba vrlo je složena i isprepletena brojnim i zanimljivim životnim okolnostima koje su se nametale i bitno utjecale na rad kluba. Sve je počelo davne 1903.g. utemeljenjem NK HAŠK, koji je nasilno ukinut 1945.g., uz oduzimanje cjelokupne pokretne i nepokretne imovine, ali članovi kluba i društva nastavili su ilegalno djelovati do 1990.g., kada je održana obnoviteljska skupština i obnovljen rad sportskog društva HAŠK.
Godine 1993., uoči obilježavanja 90 godina od utemeljenja kluba, došlo je do ostvarenja velikog cilja uključivanja kluba u natjecanje, a to je ostvareno pristupom NK TPK (Pešćenica) u sportsko društvo HAŠK i prihvaćanjem svih obilježja tradicije slavnog HAŠK-a. Znači, od 1993.g., oživljen je rad nogometnog kluba HAŠK u čemu su sudjelovali istaknuti stari haškovci koji su bili aktivni kao športaši ili dužnosnici prije nasilnog ukidanja HAŠK-a i sve proteklo vrijeme priželjkivali ostvarenje ponovnog natjecanja i nastupa u HAŠK-ovim bojama. Prvi od dva velika cilja postavljenih pred upravu kluba bio je dobivanje vlastitog igrališta, što je ostvareno na Donjim Sveticama 87. Kao drugi najveći cilj bio je što prije vratiti nogometni klub HAŠK barem u Drugu HNL, što je ostvareno znanjem, voljom i uz potrebna financijska sredstva preuzimanjem statusa hrvatskog drugoligaša NK Naftaš Ivanić, pa je klub nastupao pod imenom NK Naftaš HAŠK, jasno, u opremi i obilježjima HAŠK-a, a kao što se zna klupske boje su crveno-bijelo-zlatna. Time je tadašnja uprava kluba ( Ivica Papeš, Vinko Barišić, Gojko Ostojić, Tadija Barbarić i Jako Andabak) ostvarila oba postavljena cilja – igralište i drugoligaški status, za što im valja uputiti sve čestitke. No godinu dana kasnije zbog nesporazuma i nesposobnosti tajništva prilikom licenciranja NK Naftaš HAŠK isključen je iz takmičenja u II. HNL. NK Naftaš HAŠK se time kao udruga i ugasio, a NK HAŠK s preuzetim statusom nastavio takmičenje u III HNL.2008.god. izabrana je nova Skupština i vodstvo NK HAŠK-a. U skupštinu kluba izabrani su : Marko Aralica, Mićo Aralica, Petar Barišić, Zlatko Bučar, Ljubo Grgo Bušić, Anđelko Dogan, Ljubica Đukanović , Hrvoje Filipović, Đuro Horvat, Miljenko Javorović, Vladimir Knež, Zvonko Lučić, Ante Madunić, Miroslav Miličević, Vinko Miličević, Ivica Papeš, Marko Pavić, Ante Pejić, Danko Prgomet, Nikola Serdar, Zoran Šikić, Ivan Štimac , Pavao Šulentić, Jozo Tokić, Nino Vedriš, Živko Žužul, a Skupština je izabrala Upravni Odbor i to Vinko Barišić predsjednik, Kuzman Marasović i Ljubo Sičaja dopredsjednici, a Tihomir Osmak i Darko Turopoljac članovi. Zbog neaktivnosti u ŠD HAŠK na sjednici Skupštine došlo je do promjene članova Skupštine i Upravnog odbora. Za članove Skupštine Š.D. HAŠK izabrani su Vinko Barišić, Kuzman Marasović, Branko Megla, Nino Vedriš, Zlatko Bučar, Tomislav Petrić, Marijan Mumelaš, Ljubica Đukanović, Ivica Vinder, Damir Božićević i Vlado Novinc, a Skupština je izabrala novo rukovodstvo ŠD HAŠK i to: Predsjednik Vinko Barišić, dopredsjednik Kuzman Marasović, tajnik Nino Vedriš, Branko Megla, Tomislav Petrić i Damir Božićević članovi predsjedništva.
Aktivnost Š.D. HAŠK urodila je plodom te je osnovan i ŠAHOVSKI KLUB HAŠK koji koristi prostor NK HAŠK-a na istoj adresi, a u čijoj Skupštini su : Damir Božičević, Vlado Novinc, Vinko Barišić, Pavao Šulentić, Ante Pejić, Nino Vedriš, Jozo Tokić, Vinko Miličević, Mijo Pole, Kuzman Marasović, Ante Kukić, Deni Barišić, Slavko Čarapović, Miralem Štrkonjić, Marko Čičak, Antun Kadić, Slavko Koričić, Rade Lukić, Vinko Šagolj, Srđan Jug, a Upravni Odbor čine:predsjednik Damir Božičević, dopredsjednik Vinko Barišić, članovi: Vlado Novinc, Slavko Čarapović, Miralem Štrkonjić.Š.K. HAŠK takmiči se u 5 Ligi – Centar.

NAJZNAČAJNIJI DATUMI IZ POVIJESTI
NK HAŠK

6.11.1903.g. osnovan NK Akademski Sport-Club ( ASC) u gostionici Mirna koliba (kasnije Dva ferala), u Preradovićevoj 34. Ideju je izložio Krešimir Miskić, a Hinko Wϋrth, August Adam, Dragutin Albrecht, Marko Kostrenčić, Oskar Mohr, Vjekoslav Jurković i Law Wodvaška, bili su utemeljitelji kluba usmjerenog protiv mađaronizacije hrvatskih nacionalnih vrijednosti. Vrlo smišljeno su odabrane klupske boje crveno-bijelo-zlatna jer su prevladavajuće u grbovima i znamenjima hrvatskog plemstva u nekadašnjoj Kraljevini Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. HAŠK nije bio, niti se smatrao «elitnim klubom intelektualaca», a članom Akademskog zbora, savjetodavnog tijela moglo se postati kao bivši sportaš radi čuvanja temeljnih ideja HAŠK-a. Podsjetimo, mjereći u tjednima, naš H je mlađi nekoliko tjedana od Prvog nogometnog i športskog kluba «Zagreb» ( PNIŠK «Zagreb») utemeljenog u gostionici Janje u današnjoj Ulici Nikole Tesle 7, a prvi prekid djelovanja, zapravo promjene imena, što je sudbina ovog kluba sve do današnjih dana. Uglavnom je bio prihvaćen od grafičara koji su ga financirali sve do 1945.g., kada je obnovljen kao SD Zagreb, kojem su pripojeni brojni amaterski nogometni klubovi u Zagrebu, kao svojevrsna reprezentacija zg -nogometa. Jedino što je ostalo nepromijenjeno od 1903.g. su klupske plavo-bijele boje. Bitno je još naglasiti da je PNIŠK «Zagreb» odigrao prvu utakmicu u Budimpešti 1905.g. protiv MAC-a, jer u Zagrebu nije bilo igrališta propisanih mjera.

1904.g. je današnje ime Hrvatski akademski športski klub ( HAŠK ) dao je Milovan Zoričić, kasniji član visokog Međunarodnog suda u Den Haagu, koji je prvi preveo Pravila nogometne igre s engleskog na hrvatski jezi. Ime nogomet dao je također haškovac Slavko Rutzner, kao izvedenicu iz riječi puškomet.

1906.g. pripravio je današnji znak dr. Branko Šenoa, a prvu značku današnjeg izgleda načinio je akademski slikar Menci Klement Crnčić na nagovor Hinka Wϋrth. Članovi kluba bili su i poznati hrvatski intelektualci Ljudevit Gaj, A.Matoš, Branko Gavella… Već tada je HAŠK bio – i uvijek se trudio to biti – lučonoša hrvatske športske kulture.

26.10.1906. odigrana je prva službena utakmica u Zagrebu na igralištu propisanih mjera na Zapadnom perivoju ( teren ispred današnje Nacionalne i sveučilišne biblioteke, na Marulićevom trgu ), a sastali su se NK HAŠK i NK PNIŠK «Zagreb». Utakmica je završila rezultatom 1 – 1 ( 1 – 0 ), pred oko 800 gledatelja, a sudio je Čeh Polivka.

1908. – 1910.g. – haškovci su se najjače zauzimali za samostalnost hrvatskog športa, kao dokaz može poslužiti gostovanje mađarskog kluba BEAC, koji je pristao igrati po engleskim, a ne mađarskim PNI, što je u biti bilo isto. Bilo je to 16. svibnja 1909.g. kada su Mađari došli na igralište «Elipsa» ( iza današnjeg Muzeja Mimara ) s tzv. «couleurom» što znači s trobojnom crveno – bijelo – plavom vrpcom oko lijevog rukava kako bi dokazali da prihvaćaju hrvatsku športsku samostalnost.

1910.g. najviše zahvaljujući HAŠK-u utemeljen je Hrvatski športski savez.

1912.g. odigrano je prvo službeno prvenstvo nogometnih klubova Hrvatske i Slavonije. Jesenski prvak bio je HAŠK, a proljetni dio nije završio zbog nesporazuma i slabe organizacije prvenstva.

1918.g. odigrano je prvo prvenstvo nakon Prvog svjetskog rata. Prvi prvak Zagreba – HAŠK.

1918. – 1945.g. HAŠK je šest puta bio prvak Zagreba.

1938.g. HAŠK je jedini put bio prvak tadašnje države.

1911. – 1945.g. odigrano je 120 utakmica između Građanskog i HAŠK-a. Posljednju utakmicu odigrali su ( 2 – 2 ) 10. travnja 1945.g.

1945.g. posljednji predsjednik HAŠK-a u NDH bio je Vjekoslav Župančić. Od 10. veljače na čelu kluba bio je povjerenik Lovro Celio Cegi, a zamjenici Ratimir Naglić i Boris Blažeković, dok je od 7. ožujka opet na čelu HAŠK-a došao Vjekoslav Župančić, s potpredsjednicima Ivanom Hršakom, Vladimirom Šuputom i dr. Josipom Vedrišem, tajnicima Antunom Škrtićem i Ivanom Majerom. Od 18. travnja 1945. g. predsjednik je bio Vladimir Šuput, a potpredsjednici J. Vedriš, V. Plechati, tajnici A. Škrtić, K. Heger i I. Majer, predsjednik uprave igrališta V. Župančić, pročelnik nogometa I. Hršak. Oni su imali velikih problema sa Zdenkom Blažekovićem, tadašnjim vođom tjelesnog odgoja i športa NDH.

1945.g. nasilno ugušeno 4./5. lipnja dalje djelovanje HAŠK-a i oduzeta sva pokretna i nepokretna imovina.

1946.g. dogodio se pravni presedan zbog toga što su vlastodršci nove Jugoslavije nasilno ugušili rad poznatih hrvatskih klubova, pa i HAŠK-a. Taj pravni presedan se sastojao u tomu jer je rješenje izdano dan prije odluke donesene na tzv. Skupštini HAŠK-a. Zapravo sve je to bio plod zasijan u Topuskom 1944.g. na ZAVNOH-u, gdje je zaključeno da športski pokret mora služiti isključivo novom državnom ustroju i da svi klubovi koji su djelovali bez obzira na športsku granu moraju prestati djelovati i moraju početi novi klubovi o čemu se brinuo Aleksandar Koharević, povjerenik ili bolje rečeno ministar za narodno zdravlje NV Hrvatske. Zanimljivo je to da je jedan od haškovaca Ivica Medarić ( jedan od kasnijih utemeljitelja Dinama ) bio određen za preuzimanje pod nadzor do daljnjega cjelokupne imovine i arhiva svih zagrebačkih klubova pa i HAŠK-ovu. Kada je nova vlast stigla u Zagreb, točnije Narodna vlada Hrvatske, donijela je odluku putem Zemaljskog fiskulturnog odbora Hrvatske o raspuštanju uprava svih saveza i klubova. Jedno novoutemeljeno društvo – Fiskulturno društvo Akademičar podnijelo je molbu 3. travnja 1946.g. da im se «… izdvoje iz Zemljišnog fonda (…) čestice koje su ranije bile vlasništvo Nadbiskupije zagrebačke i kongregacije služavki Malog Isusa na kojima se u sektoru Maksimir, a južno od Maksimirske ceste, nalazi sportsko igralište spomenutog društva ( op. P. misli se na HAŠK )….»Unatoč državnoj zabrani javnog nastupa bilo kojih športskih dužnosnika, dvojica haškovaca Stjepan Cvijetić i Ernest Zierner u srpnju 1945.g. sazvali su izvanrednu skupštinu već ranije ukinutog HAŠK-a ( 4./5. lipnja 1945.g.) s jednim prozirnim ciljem: obaviti fuziju HAŠK-a i Akademičara sa svrhom da se mrtvacu ( čitaj HAŠK ), legalno otmu njegove nekretnine u Maksimiru i to stadion i zemljište južno od Maksimirske (područje sadašnjeg stadiona u Maksimiru), te još jedno rijetko spominjano zemljište uz Bukovačku ulicu koje je trebalo izdvojiti iz sekrestracije, početi koristiti kao surogat vlasništva, u korist FD Akademičar. Znači, smišljena konfiskacija provedena je javno, ali s pravnim presedanom rješenja koje je izdano dan ranije od dana odlučivanja na tzv. Skupštini. Ta skupština radi fuzije, a zapravo čin otimanja nekretnina od HAŠK-a održana je 15. srpnja 1946.g., u prostorima HAŠK-a na Trgu M.Tita 11/I.kat, a sazivači su bili već rečeni S.Cvijetić i E. Zierner, a već u pozivu je FD Akademičar nazvao HAŠK-ove prostorije svojim imenom. Budući da nije bilo dovoljno skupštinara početak je bio odgođen za 60 minuta i u 19 sati je počela ta otimačina stoljeća. Zapisničari su bili Miloje Gabrijelić i Mladen Luković, a ovjerovitelji zapisnika Andrija Mohorovičić i Zvonko Bahun. Trideset minuta kasnije nazočni «članovi» skupštine HAŠK-a pristali su na sjedinjenje s FD Akademičar i time je pripala nepokretna imovina u gruntovnom ulošku 7593 p.o. grad Zagreb, tj. zemljište uz Bukovačku ulicu, ali ne i ono južno od Maksimirske. Tom sramnom činu bilo je nazočno šest ili sedam dirigiranih sudionika. Rješenje je izdano 15. srpnja 1946., a skupština je održana 16. srpnja 1946.g. – što znači dan kasnije. Rješenje je uručeno na ime Andrije Mohorovičića, nekadašnjeg neregistriranog atletičara HAŠK-a, a u ovom slučaju je bio glavni čovjek u sjedinjavanju, kao predsjednik FD Akademičar i sekretar ili potpredsjednik Gradskog narodnog odbora Zagreba.

1990.g. obnovljen je HAŠK na obnoviteljskoj skupštini održanoj 23. studenoga 1990.g. u Gradskom podrumu. HAŠK je bio nasilno ukinut, razvlašten nekretnina 1945.g., a do obnoviteljske skupštine rad se sastojao u redovitom sastajanju haškovaca i organizacijom pokladnih maskenbala popularno nazvanih Rideamus (smiješimo se ). Obnovitelji HAŠK-a su bili predsjednik dipl.prav. Nino Vedriš, potpredsjednik Slavko Gajer, potpredsjednik II. Mr. Miljenko Pajalić, tajnik I., Antun Škrtić, tajnik II prof. Franjo Marković, blagajnik I Drago Dlesk, blagajnik II dipl.inž. Dubravko Gajer, blagajnik III ing. Danko Despot i odbornici dr. Zvonko Gjurić, dr. Zlatko Pajalić, Ivan Bobinski, Ivan Slivak, dr. Krešimir Župančić, Josip Poldrugač, članovi Nadzornog odbora Vladimir Firm, predsjednik i članovi dr. Svetozar Peričić i Davor Gajer, zamjenici Željko Čajkovski, Stanislav Markulin i Zvonko Koceić i članovi Suda časti dr. Stanko Tkalčić, Božo Marjanović i Božo Popović u nazočnosti mnogih prijatelja.

1993.g., u godini obilježavanja 90. obljetnice od utemeljenja HAŠK-a djelovao je Upravni odbor u sastavu: predsjednik dipl.inž Dubravko Gajer, potpredsjednik I. dr Zvonko Gjurić, potpredsjednik II. Mirko Ferković, tajnik I. Vlado Šobota, tajnik II. Franjo Božić, blagajnik I. ingž. Danko Despot, blagajnik II. Simo Zdjelar, odbornici dipl.prav. Nino Vedriš, mr. Miljenko Pajalić, dipl.prav. Branko Mlinarić, Antun Škrtić, Slavko Gajer, Ivan Bobinski, Drago Parać, dr. Krešo Župančić, dr. Božidar Orešković, prof. dr. Nikola Radoš, dr. Zlatko Pajalić, prof. Franjo Marković, prof. Mladen Švacov, članovi Suda časti dr. Ferdo Vedriš, dr. Ladislav Bondora, dr. Stanko Tkalčić i članovi Nadzornog odbora dr. Svetozar Peričić, predsjednik i članovi Davor Gajer i Stanislav Markulin i zamjenici Vladimir Firm, Zvonko Koceić i Zdenko Dolenčić. Oni su odlučili primiti u svoje članstvo NK TPK ( Peščenica) radi ostvarenja želje da se HAŠK počne natjecati, a za to je bio idealan ovaj ugledni amaterski klub u kojemu se kvalitetno radilo s mladim nogometašima. Nositelji te ideje bili su Ivica Papeš, Vlado Šobota, Dubravko Gajer i Zlatko Bučar, pa je 28. studenoga 1993.g. odlučeno da ubuduće klub nosi naziv NK HAŠK 1903. Prvi predsjednik NK HAŠK 1903 bio je Vasilije Dončev, tajnik Ivica Blažeković, a u predsjedništvo su ušli iz HAŠK-a Dubravko Gajer, Zvonko Gjurić, Krešo Župančić i Vlado Šobota. Prvi trener obnovljenog HAŠK-a bio je Miro Marš.

1993.g. obavljeno je pristupanje NK TPK (Pešćenica) u SD HAŠK. NK TPK je osnovan 1953.g. kao klub Tvornice parnih kotlova ( TPK). Inicijatori ideje bili su i prvi članovi uprave predsjednik I.Lešer, M. Živčić, M. Tomić, D. Petranović, D. Bajer, V. Mrkoci, Z.Krsnik i ostali. Prvi tajnik bio je D. Petranović, a blagajnik . Remenar. Najveći uspjeh kluba bio je u sezoni 1977/1978.g. kada je sudjelovao kao prvak Zagrebačke zone, jedne od četiri zone HNS-a, u kvalifikacijama za proboj u Hrvatsku nogometnu ligu, a pod vodstvom trenera Emila Ferkovića igrali su Močilar, Gavranovi, Papeš, Vukadinović, V.Šmit, Anđelić, Klakočar, Vulelija, Peranec, Kušt, Bračun, Kraljić, Erman, kahrić i Petrašek.

2006.g. obavljeno je preuzimanje statusa hrvatskog drugoligaša NK Naftaš Ivanić, a nakon godinu dana i već spomenutog ispadanja iz II. HNL NK HAŠK se nastavio takmičiti u III. HNL.

2007.g. nastavljaju se započeti radovi na završetku uređenja stadiona te NK HAŠK raspolaže s obnovljenim glavnim terenom dimenzija 100 x 64 te terenom s umjetnom travom 100 x 64 kao i 3 terena za školu nogometa dim 34 x 25 ( ili 50 x 34 + 34 x 25 ), prostor za treniranje vratara s ukupno 4000 m2 terena pod umjetnom travom što u zimskom i kišnom vremenu omogućava nesmetan rad.

2008.g. srušena je stara već dotrajala drvena baraka i napravljene na istom mjestu 4 nove svlačionice, svlačionica za trenere te spremište ( Radovi su se protegli i na cijelu 2009.g. ).

2009.g. Krenulo se s izgradnjom tribina kako bi se stekli uvjeti za takmičenje u II. HNL na vlastitom igralištu.
Š.D. “HAŠK”

06.11.1903.g.Prvi predsjednik našeg Kluba bio je gospodin HINKO WϋRTH (osnivači: Adam August, Dragutin Albrecht, Petar Čerlak, Vjekoslav Jurković, Marko Kostrenčić, Krešimir Miskić, Oskar Mohr, Lav Wodwaržka)
Š.D. “HAŠK”

1990.g. Nositelji obnoviteljske registracije bili su: Dubravko Gajer, Vlado Šobota, Ivica Papeš i Zlatko Bučar uz poticaj gospode Miroslava Čire Blaževića, Velimira Zajeca i Zorana Mamića.

N.K.”HAŠK” 1993.g.
Predsjednik: VASILIJE DONČEV
Tajnik: IVICA BLAŽEKOVIĆ

Š.D. “HAŠK” 1999.
Predsjednik: MILJENKO CVJETKO
Dopredsjednik: IVICA PAPEŠP
redsjednik Nadzorne komisije: NINO VEDRIŠ

NK “HAŠK” 1999.g.
Predsjednik: IVICA PAPEŠ
Dopredsjednik: RATKO PERICA
Tajnik: IVICA VINDER

NK “HAŠK” 2003.g.
Predsjednik: ZVONKO OREHOVEC
Dopredsjednica: LJUBICA ĐUKANOVIĆ
Tajnik: BRANKO MEGLA

N.K. “HAŠK” 2004.g.
Predsjednik: ZVONKO OREHOVEC
Dopredsjednica: LJUBICA ĐUKANOVIĆ
Tajnik: SRĐAN JUG

N.K. “HAŠK” 2006.g.
Predsjednica: LJUBICA ĐUKANOVIĆ
Dopredsjednik: IVICA PAPEŠ
Tajnik: SRĐAN JUG

N.K. “HAŠK” 2006.g.( rujan )
Predsjednik: IVICA PAPEŠ
Dopredsjednik: VINKO BARIŠIĆ
Dopredsjednik: GOJKO OSTOJIĆ
Tajnik: SRĐAN JUG

N.K. “HAŠK” 2007.g. (prosinac)
Predsjednik: TADIJA BARBARIĆ
Dopredsjednik: VINKO BARIŠIĆ
Dopredsjednik: GOJKO OSTOJIĆ
Tajnik: TOMISLAV PETRIĆ

N.K. “HAŠK” 2008.g. (svibanj)
Predsjednik: TADIJA BARBARIĆ
Dopredsjednik: VINKO BARIŠIĆ
Dopredsjednik: GOJKO OSTOJIĆ
Tajnica: ZDENKA JURJEVIĆ-JELIĆ

N.K. “HAŠK” 2008.g. (kolovoz)
Predsjednik: VINKO BARIŠIĆ
Dopredsjednik: KUZMAN MARASOVIĆ
Dopredsjednik: LJUBAN SIČAJA
Tajnica: ZDENKA JURJEVIĆ-JELIĆ

Š.D. “HAŠK” 2009.g. (svibanj)
Predsjednik: VINKO BARIŠIĆ
Dopredsjednik: KUZMAN MARASOVIĆ
Tajnik: NINO VEDRIŠ